Article in other languages:
- Amfibie
- Amphibien
- Amphibia
- برمائيات
- Suda-quruda yaşayanlar
- Земнаводныя
- Земноводни
- উভচর প্রাণী
- Divelfenneg
- Vodozemci
- Amfibi
- Obojživelníci
- Amffibiad
- Padde
- Amphibien
- Αμφίβια
- Amphibian
- Amfibioj
- Amphibia
- Kahepaiksed
- Anfibio
- دوزیستان
- Sammakkoeläimet
- Amphibia
- Amfaibiach
- Dà-bheathach
- Anfibio
- Ypegua
- Daa-veaghagh
- דו-חיים
- Vodozemci
- Kétéltűek
- Amfibia
- Amfibio
- Froskdýr
- Amphibia
- 両生類
- banfi
- Amfibi
- ამფიბიები
- 양서류
- Amphibia
- Lurchen
- Amfibieë
- Amphibia
- Varliagyviai
- Abinieki
- Водоземец
- ഉഭയജീവി
- Amfibia
- ကုန်းနေရေနေ သတ္တဝါ
- Amphibien
- Amfibieën
- Amfibium
- Amfibier
- Biyáázh Tsʼǫʼasánígíí
- Amphibia
- Amphibian
- Płazy
- Anfíbios
- Allpa yaku kawsaq
- Amphibia
- Amfibian
- Земноводные
- Амфибия
- Anfibbiu
- Amphibian
- Obojživelníky
- Dvoživke
- Amfibet
- Водоземци
- Amphibien
- Ampibi
- Groddjur
- Amfibia
- நிலநீர் வாழிகள்
- ఉభయచరము
- สัตว์สะเทินน้ำสะเทินบก
- Ampibyan
- Monumanu nofo ʻuta mo vai
- İki yaşamlılar
- Земноводні
- جل تھلیل
- Động vật lưỡng cư
- Glumiantès biesses
- Ampibyan
- Amfibieën
- 两栖动物
| Vodozemci | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Zlatna žaba (Bufo periglenes) †
|
||||||||
| Sistematika | ||||||||
|
||||||||
|
|
||||||||
|
podrazred Labyrinthodontia † |
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život), što je u obliku "dvoživke" određeno vrijeme bilo korišteno u hrvatskom kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Ali ostaju cijeli život upućeni na blizinu vode. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, kao i da smanje gubitak vode preko kože.
Sadržaj |
Anatomija
Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja su se izgubile. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lubanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost pršljenova kralježnice često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žlijezda i pigmentnih stanica. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao larve, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa se prilagođavaju temperaturi okoline. Srce ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregadne stijenke. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u nečisnici.
Podjela vodozemaca
Podjela jedinog recentnog podrazreda vodozemaca se vrši na tri reda:
Evolucija vodozemaca
Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od riba resoperki (krosopterigija), koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur pretvoren u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na kostur udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na Grenlandu je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - Ichtyostega. Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste (latimerija), koja je otkrivena u 1958. godini na obali Indije. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 miliona godina.
Drugi projekti
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Vodozemci |
 |
Wikivrste imaju podatke o: Vodozemcima |
Questions for article: amfibienilor stegocefali, anatomija vodozemaca žabe, anfibia bufo melanostictus, beznoŠci vodozemci, beznošci, beznošci predstavnik, beznošci vodozemci, beznošci-vodozemci, beznoci, bezrepaši, bezrepai vodozemci